Inovativnost i konkurentnost kao pokretači razvoja?
 

Mogu li nas uspješni primjeri iz prakse zaista potaknuti da i sami skupimo hrabrosti i krenemo u uzbudljivu poduzetničku priču? Upravo smo iz tog razloga posjetili 10. po redu međunarodnu konferenciju o poduzetništvu u organizaciji Business inkubatora BIOS i Centra za poduzetništvo Osijek, 25. studenog u Hotelu Osijek. Uvijek je dobro čuti kako su drugi uspjeli i što ih je potaknulo da ipak ne odu iz Hrvatske i da upravo ovdje započnu svoje poslovanje. Kako je rekla Zrinka Vlašić iz Air Pannoniana, “najljepši način da voliš svoju zemlju jest da u njoj posluješ”, s čim se apsolutno slažemo. O njoj, ali i drugim poduzetnicima čija smo iskustva upijali na Konferenciji, pročitajte u nastavku.Konferenciju je otvorio Damir Sabol, osnivač Iskona, čijim je osnivanjem započeo svoju poduzetničku karijeru, iako je danas poznatiji kao inicijator aplikacije PhotoMath koja je olakšala život mnogim učenicima, studentima ali i profesorima. Ono što on navodi kao “tajnu uspjeha” jest pratiti što se događa u svijetu u smislu trendova budući da se nove prilike otvaraju svaki dan, posebno ako se radi o softverskoj industriji. Isto tako, potrebno je imati viziju kojom ćemo se uklopiti u poslovni svijet te osmisliti ideju. Ideja je osobito važna jer, kako kaže g. Sabol, marketing je moguće odraditi i za 0 kuna, ali samo onda kad imamo dobru ideju odnosno dobar proizvod. Ideja mora rješavati stvarni problem, potrebno je raditi i čekati prilike te gurati naprijed uz jasnu viziju.

Nakon g. Sobola, predstavio nam se Ivan Karežić iz tvrtke Rimac Automobili. Predstavio je ukratko povijest tvrtke te inovacije kao što su električni automobili i bicikli, ali ono što je ovdje naglasio jest da su ti primjerci automobila i bicikala prototipi te zasad nema masovne proizvodnje istih. Budući da u našoj državi ne postoji proizvodnja automobila niti takva vrsta industrije, Rimac Automobili su jedinstveni na tržištu. Dizajn, proizvodnja, sve je ”made in Croatia”. Također, svoju poslovanje poboljšavanju kroz konstantnu inovativnost što im omogućava dolazak novih ljudi koji imaju nove i svježe ideje.

Suosnivač zagrebačkog poduzetničkog inkubatora, Ivo Špigel, treći je poduzetnik čija je poduzetnička priča bila tema razgovora Konferencije. Autor je knjige “European StartUp Revolution” u kojoj je zaključio kako lokacija nije vezana za uspjeh ali i to da je najvažnije imati dobar tim, a sve ostalo će doći s tim. Mi iz KultAkta posebno ćemo se složiti s ovoj rečenicom. Kao značajan sektor startup industrije naveo je gaming industriju te je za primjer naveo “World of Tanks”. Suprotno mišljenju kako je London središte startup industrije Europe, to je ipak Stockholm. Kao i gaming industrija, glazba također ima puno startupova, a g. Špigel je za konkretne primjere pitao publiku – Deezer, Spotify, Last FM, SoundCloud samo su neki od uspješnih primjera. Također je naveo nekoliko sektora u kojima je Europa jaka pa su se tu našli već spomenute gaming i glazbena industrija, kao i financije i kulturne i kreativne industrije. Zaključio je da je europskoj high – tech industriji potrebno: “jedinstveno tržište, ulaganja u obrazovanje i R&D, potpuna mobilnost ljudi, jedinstveni digitalni prostor (bez roaming), unificirana zakonska i porezna regulative i više Europe”.

Kako se iz Slavonije može upravljati američkim farmama te kako izgleda budućnost u proizvodnji zdrave hrane, pitanja su na koja nam je odgovorio osnivač Farmerona Matija Kopić. Matija je poduzetnik koji živi u Osijeku, ali je na relaciji Hrvatska – SAD te smatra kako se može uspjeti i iz Hrvatske. Ipak, istaknuo je kako je važno “otići tamo gdje je kupac i biti u neprestanom kontaktu”. Također je rekao kako je vrlo važno znati što jedemo, potrošači žele znati otkud je hrana došla. U tom smislu potrebna je transparentnost proizvodnje hrane i to je ključ zdrave prehrane čovjeka. G. Kopić dao je nekoliko korisnih savjeta za kraj. Potrebno je okružiti se boljima od sebe, oni će nam poslužiti kao uzor i motivacija. U svakom trenu trebamo biti spremni na “fail”. Kako bi se odmorili od svega, bilo bi odlučno provesti dva ili više dana u mjesecu nasamo. Također, kao idući savjet koristio je englesku uzrečicu “cash is king, cash flow is queen”. Predavanje završava vrlo motivirajućom porukom koju smo svi čulo mnogo puta tijekom života, ali i dalje vrijedi: “Nikad ne odustajte od onoga u što vjerujete!”

Jedina žena među govornicima na Konferenciji bila je Zrinka Vlašić iz tvrtke Air Pannonia. Njezina obitelj već se dugo godina bavi zrakoplovstvom čime je Zrinka počela predavanje, ispričala je povijest nastanka Air Pannonie te teškoće s kojima su se susreli tijekom godina i s kojima se još uvijek susreću. Jedna od njih je svakako to što su neki segmenti njihovog poslovanja prepoznati svugdje u svijetu, samo ne u Hrvatskoj. Konkretno, ciljala se na to da zračni medicinski prijevoz, koji sa sobom nosi i cijeli koncept medicinskog turizma od kojeg korist ne bi imali samo oni već i hotelijeri, ugostitelji, OPG – ovi…Za svoju se ideju nagrađeni European Business Awardsom te gđica Zrinka ističe kako je ponosna zbog toga, ali istovremeno tužna jer u svojoj državi nisu previše priznati, a trebali bi biti buduća da sama ideja nije došla iz glavnog grada nego iz Osijeka, što je dodatna vrijednost. “Inovativna ideja prva je stepenica ka sigurnom uspjehu”.

Konferenciju je zaključio Srđan Kovačević iz tvrtke Adriatic Advisors, pretežito je govorio o fondovima te o načinu financiranja kako startupova tako i poslovanja općenito. Istaknuo je kako više nema investicija ispod 100 000 eura za startupove što postaje trend. Dodao je svoja predviđanja za 2017. godinu te smatra kako će se obvezni mirovinski fondovi okrenuti prema rizičnom kapitalu.
Nakon predavanja uslijedila je panel diskusija na kojoj su panelisti odgovarali na pitanja publike, ali i međusobno postavljali pitanja jedni drugima. Možemo zaključiti kako su ova ali konferencije slične ovoj izvrstan način povezivanja poduzetnika s javnošću, a upravo smo mi njihovi potencijalni budući korisnici. Isto tako, bili su nam dobar primjer i motivacija kako bi i samo jednog dana uplovili u poduzetničke vode, jer tko nam može dati veći poticaj za poduzetništvo od poduzetnika samih.
Smatrate li da se poduzetnikom rađa ili se poduzetnikom postaje? Mislite li da je za pokretanje vlastitog posla uistinu potrebno mnogo novca?

no images were found