Ljetna škola kulture kao skica

Ljetna škola kulture kao skica

Dobro se sjećam siječnja 2016. godine, kad smo započele našu avanturu. Prvo planiranje aktivnosti za 2016. godinu odvilo se u nedugo nakon osnutka kad smo se sastale na cjelodnevnom sastanku. E tu je nastala Ljetna škola kulture (u nastavku LJŠK), naš uspješan projekt, naš prvi projekt. LJŠK se temeljio na američkim kampovima za djecu, koji su podijeljeni po temi koju obrađuju, potrebama djece. Ovaj naš kamp bio je namijenjen djeci koja se žele razvijati i učiti u duhu kulture i kreativnosti.

no images were found

Pripreme

Pripreme za LJŠK krenule su u ožujku, kontaktiranjem institucija. U samim početcima osmišljavanja imali smo plan i viziju cijelog projekta, datume i vrijeme radionica, no sve je ovisilo o institucijama suradnicima. Već na prvom sastanku, koncept projekta bilo je potrebno mijenjati odnosno trajanje samog projekta produljiti, što nije bilo veliki izazov. Ali bila je dobra škola, jer tad smo uvidjeli kako je najbitnija fleksibilnost i snalažljivost u organizaciji projekata. Ostale institucije, na naše veliko iznenađenje, pristale su sudjelovati s tek osnovanom udrugom koja promiče kulturu i kreativnost, a to je potvrda našeg rada i naše vizije, zar ne? Svaki nas je djelatnik institucija dočekao sa smiješkom i jednako tako popratio našu inicijativu. Sama ideja prerasla je cijeli naš prvotni koncept, a naši suradnici, kreativni djelatnici, samo su dodavali vrijednosti koje su ovaj projekt učinile tako jedinstvenim.

no images were found

Provedba

LJŠK započela je 3.6.2016., s prve dvije radionice u Muzeju Slavonije te Stalnoj izložbi vodenog svijeta – okupio se velik broj djece, a tražilo se mjesto više. Ovakav prvi dan radionice samo je bio vjetar u leđa za ostala događanja. Slijedile su radionice u suradnji s Kinematografima, Hrvatskim narodnim kazalištem u Osijeku, Muzejom likovnih umjetnosti, Gradskom i sveučilišnom knjižnicom, Umjetničkom akademijom te Dječjim kazalištem Branka Mihaljevića. Svaka radionica bila je posebna na svoj način, a svaka institucija, tj. sami djelatnici na vidjelo i na opće čuđenje mališana prikazali su svoj rad kroz nadasve drugačije i zanimljivije poimanje institucija u kulturi. Tako smo zavirili iza zastora HNK, otvorili sve zanimljive knjige u GISKO, naučili svirati klavir na UAOS-u, i postali glumci u suradnji s Kinematografima.

no images were found

Zatvaranje

Oproštaj od aktivnog mjeseca lipnja, smjestili smo prve subote u mjesecu srpnju – ipak je još većina naših Osječana u gradu u to vrijeme. Zadnji dan djeca su posjetila Galeriju Waldinger i Galeriju Kazamat. Svečano zatvaranje podržali su predstavnici institucija sudionica projekta, te smo se zajedno složili za nastavak suradnje, koji naravno slijedi ove godine.

no images were found

Uspjeh

Kako su na Slavonskoj televiziji istaknuli “…usadili su kulturu u svakodnevicu građana kako velikih tako i onih najmlađih”. Osjećamo se izuzetno ponosno i raditi ćemo na tome da ovaj projekt živi još godinama u našem gradu, ali da se širi i dalje. Jer potrebna nam je mlada publika i potrebna nam je dječja kreativnost za kojom vapimo.

Vidimo se na Ljetnoj školi kulture 2017.! 

Tekst: Ivona Maršić

Korporativni sektor kao dio kulture

Korporativni sektor kao dio kulture

Korporativni sektor je dio kulture. Pitate se kako? Razumijemo, u Hrvatskoj  povezivanje kulture i drugih sektora još nije pretjerano poznati niti priznat trend, ali u svijetu on živi punim plućima. Većina institucija u Hrvatskoj kao što i sami znate osnovana je od strane države ili lokalnih i regionalnih tijela što znači da se iz istih izvora financira i njihov rad.No, što ako su financijska sredstva iz godine u godinu manja, a djelatnici institucija teže i žele istu razinu i mogućnosti rada?

Alternativni izvori financiranja

Ukoliko se institucijama tijekom godina kontinuirano smanjuje iznos novca koji osigurava jedan izvor o kojem ovisi cijeli rad i radna mjesta djelatnika, vrijeme je za korištenje novih izvora financiranja. Ti „novi“ izvori financiranja, odnosno alternativno financiranje kulture označavaju svako drugo financiranje kulturnih institucija, ali i djelatnosti općenito, koje nije uključeno u proračunska davanja iz državnog proračuna. Dakle, pojam alternativnog financiranja ima veći spektar značenja, ono uključuje suradnju s korporativnim sektorom, ali i financiranje od vlastite djelatnosti.

no images were found

Način povezivanja institucija s korporativnim sektorom naziva se društveno odgovorno poslovanje. No, što je sve utjecalo na razvoj ovakvog načina povezivanja? Smatra se da su najznačajniji razlozi razvoja tog koncepta sljedeći: IT revolucija,  otvaranje novih tržišta, promjena regionalnih politika, globalizacija.

Koncept društveno odgovornog poslovanja relativno je nov, razvio se 60-ih i 70-ih godina. U samim početcima nametanjem ovog koncepta htjelo se utjecati na  multinacionalne kompanije te njihovu politiku prema okolišu ili zaposlenicima. Velika  poduzeća bila su usmjerena isključivo na profit, te su zanemarivali potrebe društva i prirode, što je utjecalo na razvoj negativnog stava javnosti prema takvoj (ne)odgovornosti.

Osiguravanje dodatnih sredstava

Suvremeno djelovanje institucijama nameće obvezu osiguravanja dodatnih sredstava, što je postao i jedan od zadataka menadžmenta institucija. Institucije u kulturi dodatna sredstva mogu osigurati, osim suradnjom s korporativnim sektorom u vidu donacija i sponzorstva, veoma širokim spektrom različitih vlastitih komercijalnih djelatnosti: prodaja ulaznica, iznajmljivanje prostora, prodaja suvenira, stručne procjene i istraživanja, radionice za različite dobne skupine. Na ovaj način institucije postaju, iako neprofitne organizacije, dijelom polu-tržišta gdje one svojim radom prikupljaju dodatna sredstva i tako pospješuju rad institucije i stvaraju si temelje neovisnosti.

no images were found

Primjer dobre prakse: Atlantic Grupa

Atlantic Grupa jedna je od tvrtki u Hrvatskoj koja je prepoznala važnost uključenosti u zajednicu preko raznih projekata s ciljem unaprjeđenja društva. Uz to svjesni su da društveno odgovornim poslovanjem stvara dobar ugled te povećava uspješnost poslovanja.

Odgovornost prema zajednici očituju preko donacijskih projekata, sponzorske djelatnosti i humanitarnih akcija. Posebno se ističu u promociji sporta, ali sudjeluju i u kulturnim manifestacijama: Sarajevo film festival, Špancirfest u Varaždinu, Beer Fest, Nisville Jazz Festival, Film – Ti mene nosiš.

Misija kulturalnih menadžera

Kao menadžeri u kulturi cilj nam je rad institucija podići na višu razinu i pokrenuti veća ulaganja u kulturu upravo iz alternativnih izvora financiranja. Naš je zadatak predstaviti kulturu potrebom svih aktivnih sudionika društva te ju kroz suradnju s dionicima približiti korisnicima i učiniti rad u kulturi važnim i potrebnim.

no images were found

Kao što smo napomenuli, bitna je suradnja ne konkurencija, stoga i institucije u kulturi trebaju raditi na suradnji jedni s drugima te posebno s korporativnim sektorom koji kulturu treba gledati kao poželjnu investiciju budućnosti.

Tekst: Ivona Maršić