Dojmovi s Kreativne riznice: Umrežavanje u kreativnoj industriji

Iako je Kreativna riznica, popularizacijski simpozij kreativne industrije, završila prije nekoliko tjedana, nikad nije kasno za sumiranje utisaka. Kreativna riznica ove godine održala se od 18. do 21. travnja na već uobičajenoj lokaciji – Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Ovogodišnja tema bila je „OS mreža“, stoga smo odlučili svoju radionicu formirati oko teme umrežavanja. S obzirom na to da kao udruga imamo dosta iskustva umrežavanja sa suradnicima, osjetili smo potrebu stečeno iskustvo prenijeti na sudionike ovogodišnje Kreativne riznice. 
 

 

Po treći put od osnivanja Udruge, dobili smo poziv od organizatora, te smo se i ove godine odlučili na radionicu budući da smo htjeli interakciju sa sudionicima, ali i među sudionicima.

Naša radionica, pod nazivom „Umrežavanje u kreativnoj industriji, održana je 19. travnja, predavačice su bile naše Laura, Ana-Marija i Diana. Početak radionice bio je teorijski jer smo smatrale kako je važno predstaviti Udrugu svima, bez obzira jesu li za nju već čuli ili ne, kako bi shvatili zašto smo se odlučili baš za tu temu te kako bi ju mogli povezati s iskustvom dobivenim na našoj radionici. Udruga je predstavljena od samih početaka, kako izgleda danas, koliko članova broji te koje buduće aktivnosti i projekte planiramo. Naglasak je također bio na misiji i viziji kao i ciljevima KultAkta, kako na onima koje smo ostvarili, tako i onima prema kojim stremimo. Prije nego je Laura krenula na glavnu temu, u teorijskom dijelu, Diana je još dodala par riječi o održanim i budućim projektima.

Srž same radionice bila je konkretna simulacija umrežavanja, razgovor između dvije osobe pri čemu smo zamolili sudionike da za razgovor biraju osobe koje ne poznaju kako bi sami mogli procijeniti svoje sposobnosti kada se radi o otvaranju razgovora s nepoznatom osobom i umrežavanju.

Prije praktičnog dijela, Laura je rekla nekoliko rečenica o tome što je umrežavanje te kako objašnjavamo 6 stupnjeva razdvojenosti odnosno Milgramovu teoriju. Ta teorija se odnosi na to da do bilo koje osobe na svijetu možemo doći preko samo 6 osoba, a s obzirom na to da živimo u vremenu društvenih mreža, taj se broj smanjuje na 4,74. Nakon toga, sudionicima je otkriveno što je to Dunbarov broj te im je ponuđen kratak pismeni zadatak – mapiranje vlastite mreže kontakata. Sudionici su imali nekoliko minuta da na papir stave obitelj, prijatelje, kolege, potencijalne mentore, potencijalne poslodavce, klijente, volontere, bivše kolege i druge.

 

 

Nakon kratke rasprave sa sudionicima o tome u kojem kvadrantu odnosno polju imaju najviše, u kojem najmanje ljudi te što misle da moraju promijeniti kako bi se povećao broj ljudi u pojedinom polju, Ana Marija je objasnila sudionicima koji je njihov zadatak za idućih pola sata. Čuđenje na licima sudionika je bilo očito nakon što im je objašnjeno da će im Diana podijeliti papiriće s „ulogama“ koje će imati. Uloge su bile dvije – posjetitelji i ljudi na vodećim pozicijama odnosno u ovom slučaju, budući da su se nalazili na Kreativnoj riznici – predavači. Kroz komunikaciju su morali saznati odgovore na iduća pitanja: „Tko je osoba s kojom pričaš?“, „Čime se ta osoba bavi?“, „Zašto je ona tu?“ te „Zašto je bitna vaša komunikacija?“ Nakon što su saznali odgovore, potpis na papirić je označavao jedan nagradni bod. Ovom su simulacijom sudionici upoznavali druge ljude, ali i jačali vlastito samopouzdanje.  Razgovori su trajali pola sata pri čemu je sudionicima bilo dopušteno prići i predavačicama. Zaključni dio radionice bilo je sumiranje utisaka, komentari predavačica i sudionika, kritike i pohvale.

Udruga KultAkt zaista je zahvalna što svake godine opravdava povjerenje organizatora Kreativne riznice te s veseljem prihvaća pozive na ovakve, ali i slične događaje. „Radi se o njima, a ne o tebi.“ – rečenica je koja sumira bit umrežavanja i kojom se trebamo voditi svaki put kad pristupamo nekoj osobi koju smatramo važnom. Jer, naposljetku, kad već govorimo o umrežavanju, ovakvi događaji i nama su prilika za umrežavanje, upoznavanje novih ljudi, koji sa sobom donose nove priče i iskustva.

 

 

 

Pohađanje edukacije „Coca-Colina podrška mladima“

Pohađanje edukacije „Coca-Colina podrška mladima“

 

no images were found

 
„Obrazovanje je najjače oružje koje se može iskoristiti da bi se promijenio svijet.“ (N. Mandela.)
 
Bez obzira na struku ili zanimanje, cjeloživotno obrazovanje svima bi trebao biti cilj. Podržati mlade osobe, bilo da se nalaze na tržištu rada ili privode kraju svoje visokoškolsko obrazovanje, bila je i misija tvrtke Coca-Cola kojom se vodila pri organizaciji edukacije Coca-Colina podrška mladima koja se ove godine održala 1. put, okupivši u Zagrebu, Osijeku, Sisku i Splitu 250 mladih koji su uz kvalitetne predavače i mentore imali priliku razviti i usavršiti svoje životne i poslovne vještine. Partner Coca-Coli u organizaciji bila je tvrtka Selectio koja se bavi potragom za kadrovima, karijernim savjetovanjem kao i razvojem HR funkcije u organizacijama.
Edukacija se u Osijeku održala od 22. do 24. studenog u Hrvatskom narodnom kazalištu. Kombinirala je klasična predavanja i praktični dio u obliku radionica u sklopu kojih smo radili u timovima i time razvijali i komunikacijske vještine i vještine rada u timu s obzirom na to da sam se osobno našla u timu ljudi koje sam tada srela prvi put.
 
Coca-Colina podrška mladima
 
 
Prvog dana, nakon registracije sudionika, tema je bila „Financijska pismenost“, a predavanje je održao dr.sc. Andrej Grubišić, trenutno profesor na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta te vlasnik tvrtke za poslovno i financijsko savjetovanje.
Prvi modul bio je „Uvod u korporativne odnose“ gdje smo se dotakli tema kao što su odnosi dioničara te postoji li sukob između služenja dioničarima i dionicama. Kroz konkretne primjere izvještaja tvrtke „Krka“ d.o.o. prof. Grubišić objasnio nam je osnovne financijske izvještaje – račun dobiti i gubitka, bilanca, novčani tok te bilješke uz financijske izvještaje o kojima sam imala prilike slušati tijekom srednje škole i fakulteta, no svakako se to smatra dijelom financijske pismenosti stoga se uvijek dobro prisjetiti. Nakon toga raspravljali smo koja je od tri vrste odluka koje određuju vrijednost kompanije – investicije, financiranje i upravljanje – najvažnija. Kombinacija te tri odluke dobitna je kombinacija, a maksimalno uvećati vrijednost kompanije trebao bi biti krajnji cilj uprave svake dobre organizacije.
 
Nakon lekcije iz financija, prešli smo na nešto dinamičniji dio edukacije koji je uključivao našu aktivnost i prvo međusobno komuniciranje tima. Tema je bila poslovno planiranje, a predavačice Vesna Kezdorf, s više od 30 godina praktičnog iskustva u projektiranju informacijskih sustava, (re)dizajn poslovnih procesa, rukovođenje i tehnološku podršku rukovođenju i odlučivanju, kao i upravljanju kvalitetom općenito i Helena Kusturin, social media marketing and community managerica, jedna od autorica bloga Digital Marketing, trenutno zaposlena kao marketing koordinator Long Life Learning Akademije Zagreb. Kako bi probili led, Helena nas je uputila u temu poslovnog planiranja, rekla nekoliko riječi o sebi te o temi predavanja gđe Kezdorf. S obzirom na to da nam je, kako sam već spomenula, ovo bila prva interakcija tima, za upoznavanje koristili smo AuResS, čiji su se rezultati prikazivali na platnu,a nakon toga prešli smo na predavanje gđe Kezdorf koja nas je najviše upravo svojim primjerima i iskustvom uvela u to što znači napisati poslovni plan te voditi svoj projekt. Neke od tema bile su i kakva poslovna ideja mora biti, odnosi s klijentom, kanali prodaje i ostali ključni čimbenici koje smo na kraju dana morali uvrstiti u svoje poslovne planove. S našim mentorom, Blaženkom Tomićem, Coca-Colinim nadzornikom prodaje, osmislili smo projekt te ispunili svu potrebnu dokumentaciju koja je na kraju činila poslovni plan. Na osnovu toga, gđa Vesna rekla nam je što smo trebali popraviti te smo predajom planova završili prvi dan edukacije.
 
Kao logički nastavak prvog dana i pisanja poslovnog plana, drugog dana odmah smo dinamično počeli radom u timovima. Zadatak je bio odabrati jednu temu projekta, sjesti sa svima koji su odabrali istu temu te početi s poslom. U temu „Upravljanje projektima“ uvela nam je gđa Vesna Vrga Perović, koja je projektna iskustva stjecala radeći za CARnet, a kao projektni menadžer bila je usmjerena na vođenje novih usluga i na projekte organizacijskog razvitka. Danas djeluje kao predavačica na Veleučilištu u Šibeniku te kao predavačica i konzultantica Long Life Learning Akademije Zagreb.
Kao projektnu temu odabrali smo organizaciju 4-tjednog putovanja u Australiju – nije bilo lako kao što zvuči. Prije toga, porazgovarali smo o tome što je zapravo projekt, razjasnili razliku između projekta i programa, naučili napraviti hodogram projekta kroz Ganttov dijagram te još dosta raznih tema koje su mi zahvaljujući udruzi KultAkt već bile poznate. Nakon razrade ideje uz pomoć predavačice i našeg mentora, prezentirali smo projekt ostalim skupinama čime sam ojačala svoje komunikacijske i prezentacijske vještine.
 
Coca-Colina podrška mladima
 
 
Iduće predavanje, ono Igora Brnečića, također Coca-Colinog zaposlenika koji inače drži edukacije ovoga tipa u Coca-Coli i tu ima bogato iskustvo, počelo je riječima: „U poslu, kao i u životu, nećete dobiti ono što zaslužujete, već ono što ispregovarate“. Nakon klasičnog uvoda o tome što je pregovaranje, kako izgleda dobar pregovor te koji su tipovi pregovaranja, kao i o prodajnim vještinama, imali smo nekoliko kratkih vježbi u parovima, čiji je cilj bio uvidjeti koliko možemo pružati otpor prema drugoj osobi te kako bi se i sami snašli u situaciji da nađemo 100 kn na ulici, bi li ih podijelili s prijateljem i koliki bi postotak uzeli sebi.
Predavanje g. Brnečića upotpunio je mentor mog tima, već spomenuti g. Tomić, koji je bio dio organizacijskog odbora projekta osvjetljavanja osječkog pješačkog mosta ovog ljeta. Kako je teklo prikupljanje čepova koji su označavali svakog pojedinog stanovnika Osijeka te koje su teškoće imali, bilo je zaista zanimljivo za čuti. Iako smo često u zabludi kako veliki projekti s još većim budžetom nemaju prepreka, ovaj ga je itekako imao, s obzirom na to da je nekoliko sati prije paljenja lampica nestalo struje. Na kraju je sve, kako smo i vidjeli, a većina nas i svjedočila, odlično prošlo. Bez obzira na podijeljena mišljenja koje sam imala prilike čuti, sama organizacija je bila odlična, što je potvrdila i gđa Boška Trbojević, voditeljica Odjela za komunikacije i odnose s javnošću Coca-Cole HBC Hrvatska.
 

Treći je dan bio rezerviran za jačanje i razvoj naših životnih vještina. Predavačice iz tvrtke Selectio, Ana Miletić, Valentina Penić i Tanja Prekodravac, izlagale su u tome koliko je važno umrežavanje, kako koristiti našu osobnu mrežu kontakata, zatim vrlo bitne teme za većinu nas – kako izgleda dobar životopis, kako napisati popratno pismo, kako se ponašati na intervjuu za posao te prednosti LinkedIn-a kao društvene mreže. Kako sve ne bi ostalo samo na usmenom predavanju, s našim smo mentorom, koji ima veliko iskustvo u držanju intervjua za posao, imali simulaciju razgovora za posao pri čemu smo se u 60 sekundi morali predstaviti na najbolji mogući način. Nakon toga svatko iz tima, uključujući mentora, davao je povratne informacije i feedback, kako pozitivan, tako i negativan. Pauze smo, umjesto za kavu, taj dan koristili za slušanje poslovnih iskustava našeg mentora, što nam je svima bilo od velike pomoći. Zanimalo nas je kako jedna velika kompanija kao Coca-Cola gleda na situacije kao što su slika u životopisu te treba li na prvom razgovoru za posao pitati za plaću.Podjelom certifikata i fotografiranjem zaokružili smo ova 3 dana predavanja i radionica, a s našim smo mentorom otišli na druženje u obližnji kafić gdje smo nastavili razgovore nevezane za samu edukaciju – zaista lijep završetak ove priče. Provesti 3 dana u društvu vršnjaka koji se nalaze u istoj ili sličnoj situaciji nakon završetka fakulteta, pritom ih konstantno upoznavajući tijekom zajedničkog rada, bilo je jako lijepo iskustvo i dokaz da obrazovanje ne prestaje u trenutku dobivanja fakultetske diplome. Ulagati u sebe ipak se na kraju pokaže kao najbolja investicija.

Coca-Colina podrška mladima

Coca-Colina podrška mladima

Autor: Diana Kotrla

Inovativnost i konkurentnost kao pokretači razvoja

Inovativnost i konkurentnost kao pokretači razvoja

Inovativnost i konkurentnost kao pokretači razvoja?
 

Mogu li nas uspješni primjeri iz prakse zaista potaknuti da i sami skupimo hrabrosti i krenemo u uzbudljivu poduzetničku priču? Upravo smo iz tog razloga posjetili 10. po redu međunarodnu konferenciju o poduzetništvu u organizaciji Business inkubatora BIOS i Centra za poduzetništvo Osijek, 25. studenog u Hotelu Osijek. Uvijek je dobro čuti kako su drugi uspjeli i što ih je potaknulo da ipak ne odu iz Hrvatske i da upravo ovdje započnu svoje poslovanje. Kako je rekla Zrinka Vlašić iz Air Pannoniana, “najljepši način da voliš svoju zemlju jest da u njoj posluješ”, s čim se apsolutno slažemo. O njoj, ali i drugim poduzetnicima čija smo iskustva upijali na Konferenciji, pročitajte u nastavku.Konferenciju je otvorio Damir Sabol, osnivač Iskona, čijim je osnivanjem započeo svoju poduzetničku karijeru, iako je danas poznatiji kao inicijator aplikacije PhotoMath koja je olakšala život mnogim učenicima, studentima ali i profesorima. Ono što on navodi kao “tajnu uspjeha” jest pratiti što se događa u svijetu u smislu trendova budući da se nove prilike otvaraju svaki dan, posebno ako se radi o softverskoj industriji. Isto tako, potrebno je imati viziju kojom ćemo se uklopiti u poslovni svijet te osmisliti ideju. Ideja je osobito važna jer, kako kaže g. Sabol, marketing je moguće odraditi i za 0 kuna, ali samo onda kad imamo dobru ideju odnosno dobar proizvod. Ideja mora rješavati stvarni problem, potrebno je raditi i čekati prilike te gurati naprijed uz jasnu viziju.

Nakon g. Sobola, predstavio nam se Ivan Karežić iz tvrtke Rimac Automobili. Predstavio je ukratko povijest tvrtke te inovacije kao što su električni automobili i bicikli, ali ono što je ovdje naglasio jest da su ti primjerci automobila i bicikala prototipi te zasad nema masovne proizvodnje istih. Budući da u našoj državi ne postoji proizvodnja automobila niti takva vrsta industrije, Rimac Automobili su jedinstveni na tržištu. Dizajn, proizvodnja, sve je ”made in Croatia”. Također, svoju poslovanje poboljšavanju kroz konstantnu inovativnost što im omogućava dolazak novih ljudi koji imaju nove i svježe ideje.

Suosnivač zagrebačkog poduzetničkog inkubatora, Ivo Špigel, treći je poduzetnik čija je poduzetnička priča bila tema razgovora Konferencije. Autor je knjige “European StartUp Revolution” u kojoj je zaključio kako lokacija nije vezana za uspjeh ali i to da je najvažnije imati dobar tim, a sve ostalo će doći s tim. Mi iz KultAkta posebno ćemo se složiti s ovoj rečenicom. Kao značajan sektor startup industrije naveo je gaming industriju te je za primjer naveo “World of Tanks”. Suprotno mišljenju kako je London središte startup industrije Europe, to je ipak Stockholm. Kao i gaming industrija, glazba također ima puno startupova, a g. Špigel je za konkretne primjere pitao publiku – Deezer, Spotify, Last FM, SoundCloud samo su neki od uspješnih primjera. Također je naveo nekoliko sektora u kojima je Europa jaka pa su se tu našli već spomenute gaming i glazbena industrija, kao i financije i kulturne i kreativne industrije. Zaključio je da je europskoj high – tech industriji potrebno: “jedinstveno tržište, ulaganja u obrazovanje i R&D, potpuna mobilnost ljudi, jedinstveni digitalni prostor (bez roaming), unificirana zakonska i porezna regulative i više Europe”.

Kako se iz Slavonije može upravljati američkim farmama te kako izgleda budućnost u proizvodnji zdrave hrane, pitanja su na koja nam je odgovorio osnivač Farmerona Matija Kopić. Matija je poduzetnik koji živi u Osijeku, ali je na relaciji Hrvatska – SAD te smatra kako se može uspjeti i iz Hrvatske. Ipak, istaknuo je kako je važno “otići tamo gdje je kupac i biti u neprestanom kontaktu”. Također je rekao kako je vrlo važno znati što jedemo, potrošači žele znati otkud je hrana došla. U tom smislu potrebna je transparentnost proizvodnje hrane i to je ključ zdrave prehrane čovjeka. G. Kopić dao je nekoliko korisnih savjeta za kraj. Potrebno je okružiti se boljima od sebe, oni će nam poslužiti kao uzor i motivacija. U svakom trenu trebamo biti spremni na “fail”. Kako bi se odmorili od svega, bilo bi odlučno provesti dva ili više dana u mjesecu nasamo. Također, kao idući savjet koristio je englesku uzrečicu “cash is king, cash flow is queen”. Predavanje završava vrlo motivirajućom porukom koju smo svi čulo mnogo puta tijekom života, ali i dalje vrijedi: “Nikad ne odustajte od onoga u što vjerujete!”

Jedina žena među govornicima na Konferenciji bila je Zrinka Vlašić iz tvrtke Air Pannonia. Njezina obitelj već se dugo godina bavi zrakoplovstvom čime je Zrinka počela predavanje, ispričala je povijest nastanka Air Pannonie te teškoće s kojima su se susreli tijekom godina i s kojima se još uvijek susreću. Jedna od njih je svakako to što su neki segmenti njihovog poslovanja prepoznati svugdje u svijetu, samo ne u Hrvatskoj. Konkretno, ciljala se na to da zračni medicinski prijevoz, koji sa sobom nosi i cijeli koncept medicinskog turizma od kojeg korist ne bi imali samo oni već i hotelijeri, ugostitelji, OPG – ovi…Za svoju se ideju nagrađeni European Business Awardsom te gđica Zrinka ističe kako je ponosna zbog toga, ali istovremeno tužna jer u svojoj državi nisu previše priznati, a trebali bi biti buduća da sama ideja nije došla iz glavnog grada nego iz Osijeka, što je dodatna vrijednost. “Inovativna ideja prva je stepenica ka sigurnom uspjehu”.

Konferenciju je zaključio Srđan Kovačević iz tvrtke Adriatic Advisors, pretežito je govorio o fondovima te o načinu financiranja kako startupova tako i poslovanja općenito. Istaknuo je kako više nema investicija ispod 100 000 eura za startupove što postaje trend. Dodao je svoja predviđanja za 2017. godinu te smatra kako će se obvezni mirovinski fondovi okrenuti prema rizičnom kapitalu.
Nakon predavanja uslijedila je panel diskusija na kojoj su panelisti odgovarali na pitanja publike, ali i međusobno postavljali pitanja jedni drugima. Možemo zaključiti kako su ova ali konferencije slične ovoj izvrstan način povezivanja poduzetnika s javnošću, a upravo smo mi njihovi potencijalni budući korisnici. Isto tako, bili su nam dobar primjer i motivacija kako bi i samo jednog dana uplovili u poduzetničke vode, jer tko nam može dati veći poticaj za poduzetništvo od poduzetnika samih.
Smatrate li da se poduzetnikom rađa ili se poduzetnikom postaje? Mislite li da je za pokretanje vlastitog posla uistinu potrebno mnogo novca?

no images were found