Korporativni sektor je dio kulture. Pitate se kako? Razumijemo, u Hrvatskoj  povezivanje kulture i drugih sektora još nije pretjerano poznati niti priznat trend, ali u svijetu on živi punim plućima. Većina institucija u Hrvatskoj kao što i sami znate osnovana je od strane države ili lokalnih i regionalnih tijela što znači da se iz istih izvora financira i njihov rad.No, što ako su financijska sredstva iz godine u godinu manja, a djelatnici institucija teže i žele istu razinu i mogućnosti rada?

Alternativni izvori financiranja

Ukoliko se institucijama tijekom godina kontinuirano smanjuje iznos novca koji osigurava jedan izvor o kojem ovisi cijeli rad i radna mjesta djelatnika, vrijeme je za korištenje novih izvora financiranja. Ti „novi“ izvori financiranja, odnosno alternativno financiranje kulture označavaju svako drugo financiranje kulturnih institucija, ali i djelatnosti općenito, koje nije uključeno u proračunska davanja iz državnog proračuna. Dakle, pojam alternativnog financiranja ima veći spektar značenja, ono uključuje suradnju s korporativnim sektorom, ali i financiranje od vlastite djelatnosti.

Način povezivanja institucija s korporativnim sektorom naziva se društveno odgovorno poslovanje. No, što je sve utjecalo na razvoj ovakvog načina povezivanja? Smatra se da su najznačajniji razlozi razvoja tog koncepta sljedeći: IT revolucija,  otvaranje novih tržišta, promjena regionalnih politika, globalizacija.

Koncept društveno odgovornog poslovanja relativno je nov, razvio se 60-ih i 70-ih godina. U samim početcima nametanjem ovog koncepta htjelo se utjecati na  multinacionalne kompanije te njihovu politiku prema okolišu ili zaposlenicima. Velika  poduzeća bila su usmjerena isključivo na profit, te su zanemarivali potrebe društva i prirode, što je utjecalo na razvoj negativnog stava javnosti prema takvoj (ne)odgovornosti.

Osiguravanje dodatnih sredstava

Suvremeno djelovanje institucijama nameće obvezu osiguravanja dodatnih sredstava, što je postao i jedan od zadataka menadžmenta institucija. Institucije u kulturi dodatna sredstva mogu osigurati, osim suradnjom s korporativnim sektorom u vidu donacija i sponzorstva, veoma širokim spektrom različitih vlastitih komercijalnih djelatnosti: prodaja ulaznica, iznajmljivanje prostora, prodaja suvenira, stručne procjene i istraživanja, radionice za različite dobne skupine. Na ovaj način institucije postaju, iako neprofitne organizacije, dijelom polu-tržišta gdje one svojim radom prikupljaju dodatna sredstva i tako pospješuju rad institucije i stvaraju si temelje neovisnosti.

Primjer dobre prakse: Atlantic Grupa

Atlantic Grupa jedna je od tvrtki u Hrvatskoj koja je prepoznala važnost uključenosti u zajednicu preko raznih projekata s ciljem unaprjeđenja društva. Uz to svjesni su da društveno odgovornim poslovanjem stvara dobar ugled te povećava uspješnost poslovanja.

Odgovornost prema zajednici očituju preko donacijskih projekata, sponzorske djelatnosti i humanitarnih akcija. Posebno se ističu u promociji sporta, ali sudjeluju i u kulturnim manifestacijama: Sarajevo film festival, Špancirfest u Varaždinu, Beer Fest, Nisville Jazz Festival, Film – Ti mene nosiš.

Misija kulturalnih menadžera

Kao menadžeri u kulturi cilj nam je rad institucija podići na višu razinu i pokrenuti veća ulaganja u kulturu upravo iz alternativnih izvora financiranja. Naš je zadatak predstaviti kulturu potrebom svih aktivnih sudionika društva te ju kroz suradnju s dionicima približiti korisnicima i učiniti rad u kulturi važnim i potrebnim.

Kao što smo napomenuli, bitna je suradnja ne konkurencija, stoga i institucije u kulturi trebaju raditi na suradnji jedni s drugima te posebno s korporativnim sektorom koji kulturu treba gledati kao poželjnu investiciju budućnosti.

Tekst: Ivona Maršić

Ivona Maršić

Ivona Maršić

Volonter

Jedan komentar na “Korporativni sektor kao dio kulture

Ostavite komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obvezna polja označena su znakom *